U sjeveroistočnom dijelu Slovenije, uz rijeku Dravu, u središtu Donjeg Podravlja, u Panonskoj nizini, nalazi se najstariji grad u Sloveniji - Ptuj.
Područje Ptuja bio je naseljeno još u Neolitiku (kasno kameno doba) o čemu svjedoče pronađene glinene posude i kamene sjekire. U kasnom željeznom dobu područje su naseljavali Kelti da bi oko 15. godine p.n.e. staro keltsko naselje prešlo pod rimsku vlast i uključeno je u vojnu provinciju Ilirik. Rimljani su oko 15. godine n.e. postavili vojni logor na desnoj obali Drave, odakle se naselje postupno širi na lijevu obalu, gdje nastaju obrtničke četvrti (ostaci rimske peći) i imućnije četvrti s vilama (Vičava, Bratje Reš). Prvim pisanim spomenom grada Ptuja u povijesnim izvorima smatra se 69. godina, kada Tacit piše o savjetovanju panonskih vojnih zapovjednika u logoru XIII. rimske legije Gemina.
Oko 103. godine grad je dobio civilnu upravu i status kolonije nazvane Colonia Ulpia Traiana Poetovio po caru Trajanu. U vrijeme između 117. - 138.god., dakle u vrijeme cara Hadrijana, sagrađen je kameni most preko Drave. U 2. stoljeću podignut je spomenik Orfeju u spomen na gradonačelnika Marka Valerija. Sredinom drugog stoljeća podignuta je prva mitra.
Poetovio je postao najvažniji i najveći rimski grad na tadašnjem području Slovenije u 3. stoljeću. Grad je tada imao 10.000 stanovnika, a s okolicom 30.000. Bio je veći i od Londona s 15.000 (Londinium) i Beča s 15-20.000 (Vindobona) stanovnika. U to vrijeme Poetoviona je postala sjedište biskupije. 2. studenoga 303. god. preminuo je ptujski biskup Viktorin (Sv. Viktorin Ptujski) koji je bio prvi komentator Biblije, te koji je, prema mišljenju sv. Hijeronima, za vrijeme progona cara Dioklecijana u Ptuju bio mučen i umro.
Godine 379. ptujski biskup Julije Valens predao je Ptuj Gotima.
Oko 452. Huni su na putu prema Italiji opustošili Poetovio. 473. Istočni Goti napuštaju Ptuj, 476. propada Zapadno Rimsko Carstvo, a od 568. do 590. god. na tom se području naseljavaju Slaveni.
U 13. stoljeću grad je već imao sve važne građevine: uz dvorac, tu su Dominikanski samostan (1230.), Gornja palača (Mali dvorac), Donja palača, te u drugoj polovici stoljeća Minoritski samostan i župnu crkvu sv. Jurija. Oko 1250. godine Ptuj dobiva status grada i opasan je zidinama. Sačuvan je najstariji gradski pečat iz 1273. godine s likom sv. Jurija na konju i natpisom "+ SIGILLVM * CI * UITATIS * DE * BETOVIA".
Između 1286. i 1494.god. u Ptuju je živjela jaka židovska zajednica. Imali su svoju ulicu, sinagogu, groblje, školu i svog suca. Godine 1496. car Maksimilijan I. zauvijek ih je protjerao iz Ptuja.
Grad Ptuj je pretrpio kugu, požare i poplave, promijene raznih vladara, njegova okolica bila je u rujnu 1532. god, opljačkana od strane turske vojske Sulejmana I.
Ipak se nastavio razvijati i obnavljati, dobio je kazalište, muzej, željezničku prugu i most.
Godine 1898. Ptuj je dobio plin i plinsku rasvjetu, a 1925. struju.
Kurentovanje je najveći Slovenski pokladni karneval, te se smatra najvećom karnevalskom izložbom etnografskih maski na otvorenom u Europi. To je narodni običaj tipičan za Ptuj i okolicu. Kurenti tjeraju zimu plešući u tipičnom ruhu i uz glasnu zvonjavu od kuće do kuće.
Kurent našeg doba je odjeven u ovčji kožuh ispod kojeg je izuzetno vruće. Za pojasom mu visi lanac s točno pet kravljih zvona. Ponos mu je što više rupčića za pojasom, koje dobije od žena i djevojaka. Na sebi ima vunene pletene čarape ili gamaše crvene ili zelene boje, a obavezne su i crne čizme. Na glavi nosi masku s rogovima ukrašenu vrpcama ili perjem, a u rukama štap ježevku. Ova odjeća puno je bogatija i luksuznija od originalnih starih kurentskih odjevnih predmeta.
Točno podrijetlo i vremensko razdoblje nastanka Kurenta (Koranta) nisu u potpunosti poznati, ali vjerojatno postoji od prvih naseljavanja ptujskog područja. Povjesničari nisu potpuno jednoglasni, jer postoji nekoliko teorija. Neki ga povezuju s nekoliko tisuća godina starom ilirsko-keltskom tradicijom, s štovanjem božice Kibele iz kasne antike, s precima Slovenaca u 6. stoljeću, te s dolaskom Uskoka u 16. stoljeću.
25.02.1873. godine, na pokladni utorak, prvi put je na gradskim ulicama izvedena procesija s karnevalskim maskama.
Trajanje manifestacije mijenjalo se tijekom godina, u današnje doba traje dva tjedna. Kurentovanje obično počinje prvim skokom kurenta i karnevalskom priredbom, a vrhunac je Međunarodna karnevalska povorka, koja se održava na pokladnu nedjelju.
2016. godine Lonely Planet proglasio je Kurentovanje 7. najboljim karnevalom na svijetu, uz Rio i Veneciju. Od 2017.godine Kurentovanje je uvršteno na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine.
Ptuj ima i druge znamenitosti koje je vrijedno pogledati. To su Ptujski dvorac, jedan od najpoznatijih dvoraca u Sloveniji, u kojem se nalazi Pokrajinski muzej. Nemoguće je ne vidjeti gradski toranj u čijem podnožju su uzidani rimski spomenici iz antičke Poetovione, zatim je tu Minoritski samostan sa zavidnom knjižnicom koja broji oko 5000 knjiga, od kojih su neke iz 16. stoljeća, te Dominikanski samostan. Nezaobilazan je i Orfejev spomenik, mramorni rimski nadgrobni spomenik postavljen u spomen na Marka Valerija Vera, gradonačelnika Poetovia u 2. stoljeću. Monolit visok pet metara i danas stoji na mjestu gdje su ga podigli Rimljani. U srednjem vijeku spomenik, okićen scenama iz Orfejeve priče, služio je kao stup srama.
Uz svo navedeno kulturno bogatstvo Ptuj ima još jedno. Naime, u okolici Ptuja 1969. godine otkrivena je termalna voda koja je osnova za razvoj termalnog kupališta. Tako su nikle Terme Ptuj. Tu su unutrašnji i vanjski termalni park, saune, zdravstveni centar, golf igralište...Opcije za smještaj su raznovrstne: hotel, bungalovi, kamp, glamping te mobilne kućice...što god da izaberete nećete pogriješiti. Dobrodošli u Ptuj!
