Nekada je u svim slovenskim regijama bio običaj da mladići početkom mjeseca svibnja usred sela postavljaju mlajeve - mlade, visoke smreke ili jele s otesanim deblom i zelenim vrhom. Taj se običaj i danas najbolje čuva u nekim selima tršćanskog područja (Dolina, Boljunec, Mačkolje). U čemu je značaj ovog običaja?
Poznati slovenski etnograf dr. Niko Kuret u svojoj knjizi Praznična godina Slovenaca, piše da podizanje mlaja ("mladih stabala") nije slovenska posebnost te da datira iz pretkršćanskog razdoblja.
Naime, prema nekim objašnjenjima, u drugim su se krajevima svijeta različiti mlajevi postavljali u pretkršćanskim obredima na početku proljeća, kao što je to obično bio slučaj, na primjer među starim Slavenima i starovjercima. Dakle postavljanje mlaja bilo je povezano sa obredima u čast obnovljenog rasta drveća, ali kasnije je izvorno značenje izbrisano. Običaj su preuzeli mladići koji su mlaj postavljali u čast svojim odabranicama. Na koncu, običaj je prebačen na blagdan Svetog Spasiteljevog tijela i na neke svečane dane: vjenčanje, krizme, nove mise. Mlaj tada potpuno gubi svoje izvorno značenje i postaje samo glasnik zajedničke radosti.
Danas se ovaj običaj i dalje gaji u Sloveniji. Mladići postavljaju mlajeve za proslavu 01. maja ili početkom istoga mjeseca, a mjesta se međusobno natječu tko će postaviti viši i lijepše ukrašen mlaj. Mlaj se ukrašava zastavom ili nekim drugim znakom, vijencem i šarenim vrpcama.
I tako nam mjesec maj donosi lijepi i šareni mlaj, a mora se priznati da mlajevi znaju biti vrlo maštovito ukrašeni i postavljeni.
