Postojnska jama

50-ak kilometara od Ljubljane nalazi se pravo čudo prirode, najatraktivnija špilja na svijetu koju godišnje posjeti pola miliona turista, Postojnska jama. Ta kraška ljepotica nastala je erozijom rijeke Pivke koja je svoj put probijala kroz stijene dva miliona godina te napravila cijeli špiljski kompleks. Za sada je istraženo 24.340 m podzemlja te je otkriven cijeli kraški sustav Postojnske jame u koji spadaju i Otoška jama, Magdalena jama, Črna jama i Pivka jama. Temperatura u Postojnskoj jami je nekada bila 8°C međutim danas, radi globalnih klimatskih promjena, se kreće između 8°C i 10° C. Jama je otvorena tijekom cijele godine, kroz nju vozi turistički vlak na trasi dugoj 3,7 km, a uz prekrasne kamene dvorane, stalgmite, stalaktite, zavjese, cjevčice jama ima i svog stanovnika - čovječju ribicu (lat. proteus anguinus) koju možete vidjeti u Vivariju, uz mnoštvo drugih zanimljivih životinjskih vrsta. Prema legendi stanovnici toga kraja vjerovali su da u pećini živi zmaj te kad bi moćna rijeka poplavila i na površinu izbacila neobične "ribe" mislili su da se radi o mladuncima zmaja. Prvi zapisi o mladuncima strašnog zmaja pojavili su se još u 17. stoljeću. Danas nam je ipak znanje o čovječjoj ribici veće, znamo i to da je čovječja ribica sposobna preživjeti 12 godina bez hrane, a 2016. godine su znanstvenici prvi put u živo pratili polaganje jajašaca i izlijeganje 21 "zmajića". 

Simbol Postojnske jame je pet metara visok stalagmit sjajne bijele boje nazvan Briljant uz kojeg stoji stalagnat (špiljski stup). Voda koja klizi niz stalagmit taloži tanak sloj sige izrađen od čistog kalcita, koji Briljantima daje sjaj i bjelinu.

Par kilometara od Postojnske jame nalazi se 800 godina star Predjamski dvorac uklesan u 123 m visokoj litici, iza kojeg se nalazi labirint skrivenih hodnika kojeg je koristio pobunjenički vitez Erazmo Predjamski za vrijeme jednogodišnje opsade dvorca od strane carske vojske. Predjamski grad je upisan u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveći špiljski dvorac na svijetu, a uvršten je i u deset najfascinantnijih dvoraca na svijetu.

Koliko je Postojnska jama fascinantna uvjerila sam se pri prvom posjetu prije mnogo godina. Zatim sam prilikom obilaska špilja u Zapadnoj Australiji vidjela u jednom njihovom turističkom centru veliku mapu Postojnske jame, na kojoj je između ostaloga pisalo da je to najljepša špilja na svijetu. Ali ništa me nije tako ostavilo bez daha kao posjet u vrijeme Božiča, kada se, već tradicionalno zadnjih 30 godina, u Postojnskoj jami događa čarobna božična bajka sa živim jaslicama. Postojnska jama sa živim jaslicama jedan je od najatraktivnijih božićnih doživljaja na svijetu. Otvorenim vlakom ulazite u jedan sasvim drugi svijet. U njemu je čak i zrak drugačiji, to je svijet mašte koji su oblikovale figure koje žive u kamenu, zvuci padajućih kapljica, šum podzemnih potoka. Na putu dugom 5 kilometara, pod raznobojnim svjetlima reflektora, vidjet ćete 16 biblijskih prizora koje je uprizorilo više od 150 izvođača, slušat ćete vrhunske slovenske glazbenike, u jedinstvenom i nezaboravnom ambijentu iznimnog podzemnog svijeta.

Upišite si u kalendar termin od 25. - 30.12., posjetite Postojnsku jamu sa živim jaslicama, nećete pogriješiti.

Planica

Pod planinskim lancem Ponce u Julijskim Alpama, smjestila se alpska dolina Planica. Planica, koju domaći zovu i "dolina pod Poncami" omeđena je sa dobro poznatim skijalištem Kranjska Gora na jednoj strani, Ratečem na drugoj te dolinom Tamar.

Planica je najbolje poznata po skijaškim skakaonicama. Tu se također nalazi i "velikanka", do nedavno najveća skijaška letaonica na svijetu (najveća je skijaška letaonica Vikersundbakken u norveškom Vikersundu). Svake godine tradicionalno se na Planici održava finale natjecanja za Svjetski kup u skijaškim skokovima odnosno letovima. 

Prva skakaonica na Planici bila je izgrađena još oko 1930. godine. Zatim su Rožman i Bloudek 1934. napravili veću skakaonicu (Bloudkova velikanka).

Tu su postavljeni mnogi svjetski rekordi u duljini skijaških skokova, uključujući i granicu od 100 metara, koju je prvi put 1936. godine premašio Austrijanac Sepp Bradl te je tako rođena nova disciplina nazvana skijaški letovi.

Godine 1969. uslijedila je izgradnja letaonice braće Gorišek na kojoj su se postupnim poboljšanjima mogle postizati nove i nove rekordne udaljenosti. Od tada se na njoj odvijaju sva natjecanja, a 1994. godine tu je prvi put premašena još jedna čarobna granica - 200 metara, koju je preletio Finac Toni Nieminen. 

Planica je držala svjetski rekord u skijaškim letovima u razdobljima ožujak 1934. - ožujak 1935., ožujak 1936. - ožujak 1950., ožujak 1969. - ožujak 1973., ožujak 1974. - ožujak 1976.. Godine 1979. i 1980. podijelila je rekord sa skakaonicama u Oberstdorfu i Harrachovu. Uslijedilo je posljednje, ali najduže razdoblje ožujak 1985. - veljača 2011. Primat Planice u posljednja tri desetljeća (posljednji svjetski rekord u Planici bio je 239 m, koliko je Norvežanin Bjørn Einar Romøren preletio 20. ožujka 2005.) prekinuo je samo norveški Vikersund 11. veljače 2011. godine, kada je Norvežanin Johan Remen Evensen preletio prvo 243, a zatim istog dana još 246,5 metara. 

I mada rekord trenutno ima Vikersund najviše puta se preko 250 m preletjelo na Planici. Do sada je letova duljih od 250 m bilo 12, od toga 7 puta na Planici. Rekord Planice od 251,5 m je u ožujku 2017. postavio Poljak Kamil Stoch, a oborio ga je 2019. godine Ryoyu Kobayashi te sa 252 metra postavio novi rekord obnovljene letaonice braće Gorišek. Nadamo se da će se Planica vratiti u borbu za svjetski rekord.

Infrastruktura kompleksa u Planici s vremenom je zastarjela. U siječnju 2001. urušila se stara Bloudekova skakaonica. Na obnavljanje se čekalo čak deset i po godina zbog beskonačnih birokratskih procedura. Uprkos tome, FIS je i dalje dozvoljavao takmičenja. U kolovozu 2008. Vlada Slovenije prihvatila je plan da se Planica do 2013. renovira i pretvori u moderni centar za nordijske sportove. Novi kompleks Nordijskog centra Planica službeno je otvoren u prosincu 2015. godine. Sastoji se od jedne letaonice (velikanka), 7 skakaonica, te stazom za skijaško trčanje. Jedini je nordijski centar na svijetu sa 8 skakaonica. U središnjoj zgradi Nordijskog centra nalazi se Muzej Planica. Sadrži baštinu slovenskog nordijskog skijanja. Tu možete vidjeti junake svjetske skakačke elite, tehnički razvoj skakaonice, opremu koja se koristila u pojedinim razdobljima i mnoge druge zanimljivosti razvoja skijaških letova. U sklopu muzeja dostupna su i dva simulatora skokova, te hologram gdje možete razgovarati sa junacima Planice - Peterom Prevcem, Jurijem Tepešom, Francijem Petkom, Miranom Tepešom, Walterom Hoferom i drugima!

U centru se uz muzej i zračni tunel nalazi i ledena staza, snježni tunel, nogometno igralište, suvenirnica, bife. 

U neposrednoj blizini skakaonica nalazi se sportski hotel koji udovoljava svim zahtjevima vrhunskih sportaša i obiluje sportskim površinama (moderno opremljena teretana, igrališta za razne sportove, zid za penjanje).

Možete sjedežnicom otići na vrt letaonice i nazad, ili se spustiti niz nju najstrmijim zipline-om na svijetu.

Zipline Planica najstrmiji je zipline na svijetu, dug 566 metara. U samo nekoliko sekundi doseći ćete brzinu od 85 km/h. Čelični kabel zipline-a se pruža poviše velikanke te vam na kratko omogućava da se osjećate kao dio skakačke elite. Pri tome imajte na umu da oni lete još brže, oko 125 km/h. To je pravi adrenalinski spust!!!

Planica ima i svoju himnu. Naime, Ansambl brata Avsenik je napisao pjesmu u čast Planici i skijaškim skokovima te se ona danas izvodi pri svakom letu dužem od 215 metara. Pjesma je postala nacionalna i sinonim je za Planicu i skijaške skokove.

Planica, Planica, snežena kraljica...