28/09/2020

Piran

Piran, biser Slovenije na obali Jadranskoga mora, mene, rođenu dalmatinku uvijek vuče k sebi svojim kalama, trgovima, mirisima mora, okusom soli u ustima, vjetrom u kosi. Bilo ljeto, zima, ili nešto između, uvijek volim doći u Piran, staviti (barem) prst u more i biti povezana s cijelim svijetom. I osjetit se kao da sam doma, u Splitu.

Piran

Piran je sagrađen na soli i danas je zapravo muzej na otvorenom. Piranske soline, u kojima se i danas izrađuje vrhunski cvijet soli po starim postupcima, bile su izvor procvata pitoresknog mediteranskog grada. Mijenjali su se tako njegovi vladari, od Bizanta, Franaka, Svetog Rimskog carstva, Akvilejskog patrijarha, Venecije, Austro-Ugarske... Svatko je ostavio svoj trag pa je tako današnji Piran u potpunosti zaštićen kao kulturno-povijesni spomenik. Sa svojim mediteranskim karakterom jedan je od najautentičnijih i najfotogeničnijih gradova na jadranskoj obali.

Pogled na Piran sa srednjevjekovnih zidina



Centar Pirana je Tartinijev trg, najveći i glavni trg mjesta. Ime je dobio po violinistu i skladatelju Giuseppeu Tartiniju, rođenom u Piranu davne 1692. godine. Trgom dominira spomenik Tartiniju, a tu su još i zgrada općine Piran, Tartinijeva rodna kuća, crkva svetog Petra, Venecijanka, zgrada stare sudnice u kojoj se danas nalazi knjižnica...

Općina Piran

Tartinijev trg

Trg se nekoć nalazio izvan gradskih zidina te je bio mandrač za jedrilice i ribarske brodove. Ali zbog smrada, prljavštine i (ne)higijene, te zbog nedostatka prostora, krajem 19. stoljeća mandrač je zasut te je tako nastao danas nam poznat eliptični trg koji je za 300.godišnjicu Tartinijevog rođenja dobio platformu od bijelog istarskog kamena.

Šetajući po uskim ulicama Pirana doći ćete i do Prvomajskog trga (nekad se zvao Stari trg, talijanski Piazza Vecchia). Zatim se treba spustiti do mora i prošetati obalom, sve do "punte" Piranskog poluotoka, rta Madona. Laganom šetnjom proći uz crkvu svetog Klemena, kasnije preimenovanu u crkvu svete Marije od zdravlja. Uz crkvu se nalazi i srednjevjekovna tvrđava te svjetionik iz 19. stoljeća. Sjednite na "stine" uz more kao morska sirena (morska deklica) i uživajte u zalasku sunca.

Kip zakona i kip prava na Prvomajskom trgu

Kip sirene (morske deklice)

Na zidu Piranske punte mladi umjetnici oslikavaju svoje grafite i na taj način doprinose kulturi grada.



U Piranskoj luci možete kupiti svježu ribu direktno sa ribarice.

Piranska luka

Ribarica

U Piranu nema puno hotela. Najstariji hotel je hotel Piran, izgrađen 1913. godine uz samu obalu. To je mjesto gdje možete uživati u miru i tišini, dok sjedite na terasi i ispijate kavicu s pogledom na more.



Da bi u potpunosti doživjeli Piran i njegovu ljepotu obavezno se morate popeti na Piranske gradske zidine. To su zidine koje su okruživale Piran, a dijelovi su sačuvani i danas. Sastoje se od tri različita zida. Prvi zid sagrađen je u 7. stoljeću i razdvajao je grad na četiri ulice, nazvane po svakom od ulaza u grad: Miljska, Stolna, Osrednja i Poljska. Zidine izgrađene u to vrijeme danas okružuju središte grada. Drugi zid nastao je širenjem grada za vladavine Mletaka u 13. stoljeću. U završnoj fazi širenja između 1470. i 1538. godine izgrađen je treći zid kako bi se poluotok zaštitio tijekom gradnje. Najveći dio zida izgrađen je u vrijeme kad se način borbe promijenio zbog upotrebe baruta, koji je zahtijevao novi način obrane.




Između zidina i Tartinijevog trga ponosno se uzdiže najveća Piranska crkva - crkva svetog Jurija, zaštitnika grada. Nastala je vjerojatno u 12. stoljeću mada su arheološka istraživanja potvrdila ostatke antičke gradnje i postojanje prve kršćanske crkve još u periodu od 6. do 7. stoljeća. Zvonik je dodan tijekom mletačke vladavine (17. stoljeće) i umanjena je kopija zvonika sv. Marka u Veneciji. Zvonik je visok 46,45 m i ima četiri zvona. Na vrhu zvonika nalazi se arhanđel Mihael koji se okreće na vjetru i tako predviđa vrijeme. Popnite se na vrh i divite se veličanstvenom pogledu na sami grad Piran odnosno na tri države: Hrvatsku, Sloveniju i Italiju.

Zvonik crkve svetog Jurija

Pogled na Piranske krovove

Pogled sa zidina na crkvu svetog Jurija

Tko jednom dođe u Piran uvijek će mu se vraćati.


15/09/2020

Ribnjak Vrbje

Područje uz rijeku Savinju je prepuno različitih zanimljivosti. Samo par minuta autom od Celja, a južno od mjesta Žalec, nalazi se zanimljivo zaštićeno područje čiji je središnji dio ribnjak Vrbje. Sa svojom površinom od 13 ha najveća je stajaća voda u ovom dijelu doline. Ribnjak ima vrlo raznoliku floru i faunu. Tu živi više od 170 različitih vrsta ptica, šarani, žabe, razne vrste vilinskog konjica (lat. Odonata; slo. Kačji pastir) te dvije vrste neotrovnih zmija.

Ribnjak Vrbje

Oko ribnjaka Vrbje prolazi zanimljiva, 3 km duga ekološka staza za učenje koja je prohodna u svako godišnje doba. Uz ribnjak postoje i tematske staze - hmeljna staza (budući da je donja Savinjska poznata po "zelenom zlatu" - hmelju), staza uz Savinju, srčana staza (uz stazu su na mnogim mjestima postavljene table sa vježbama za koronarne bolesnike).



Šetajući prirodom možete se diviti i galeriji na otvorenom - drvenim skulpturama koje je stvorio umjetnik Vinko Kovačec. Skulpture su napravljene pretežno od hrastovog i lipovog drva i raspoređene su na zanimljivim točkama tako da se ispred njih rado zaustave i stari i mladi posjetitelji te pobliže istraže priču koju svaka skulptura nosi u sebi. Kako je zaštitni znak područja ptica ćubasti gnjurac (lat. Podiceps cristatus; slo. Čopasti ponirek) tako se na točci sa koje se otvara pogled na cijeli ribnik te na brda i planine u pozadini nalazi skulptura "Ponirkova ljubezen" koja predstavlja gnjurčev ljubavni ples. 

Ponirkova ljubezen


Ribnjak u južnom dijelu pripada području Natura 2000. Natura 2000 je europska mreža ekološki važnih područja prirode, namijenjena očuvanju europskih važnih biljnih i životinjskih vrsta i stanišnih tipova. Kombinira i povezuje dvije vrste područja. Prva su posebna zaštićena područja (SPA) definirana Direktivom o pticama, a druga su posebna zaštićena područja (SAC) definirana Direktivom o staništima. Obje direktive imaju popis rijetkih i/ili ugroženih stanišnih tipova i vrsta na temelju kojih su područja definirana. Cjelovit popis sadrži više od 170 stanišnih tipova i oko 900 vrsta.




Ćubasti gnjurac

Bioraznolikost i očuvanje prirode su u usporedbi s većinom europskih zemalja u Sloveniji veoma velike. U Sloveniji postoji 109 vrsta ptica s popisa Direktive o pticama, a s popisa Direktive o staništima 140 vrsta biljaka i životinja. Također u Sloveniji postoji i 61 važan europski tip staništa. To je ujedno bila osnova za određivanje 26 područja za zaštitu ugroženih vrsta ptica i 260 predloženih područja za zaštitu ugroženih ili rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i staništa. Natura 2000 područja zajedno pokrivaju više od 35% slovenskog teritorija.