Planinski prijevoj Vršič, s nadmorskom visinom od 1611 metara, najviši je planinski prijelaz u Istočnim Julijskim Alpama i Sloveniji.
 |
| Vršič |
Još od davnina su prvi stanovnici toga kraja poznavali i koristili prirodnu vezu između Kranjske gore i doline Trente - planinski prijevoj Vršič, nekad poznat pod nazivom Kranjsko sedlo. Prijevoj se koristio stoljećima. Koristili su ga lovci i pastiri ali i znanstvenici i liječnici te trgovci drvima.
 |
| Vršič |
1907. Austro-ugarska je organizirala vojne vježbe u okolici Vršiča, koje je nadgledao sam nadvojvoda Franc Ferdinand. Tijekom vježbi su hitro izgradili cestu i nekoliko mostova da bi razni rodovi vojske mogli proći, postavljajući na taj način rutu za buduću cestu.
 |
| Ruska cesta |
 |
| Ruska cesta |
Tijekom 1. svjetskog rata, 23. svibnja 1915. Italija je napala Austro-Ugarsku, do tada svoju saveznicu. Na slovenskom teritoriju koji graniči s Italijom formiran je Soški front međutim kako je ovaj dio Slovenije bio izuzetno udaljen i imao je slabu cestovnu povezanost, austrijsko zapovjedništvo odlučilo je izgraditi cestu za opskrbu svojih trupa preko prijevoja Vršič. Doveli su 10.000 ruskih zarobljenika da grade cestu.
Radovi su započeli 1915., čim se snijeg otopio. Cestu su gradili isključivo ruski zarobljenici, uvjeti rada na gradilištu bili su nepodnošljivi. Tijekom gradnje, mještani su upozoravali planere na opasnost od lavina, ali ih ovi nisu ih poslušali. Jedina zaštita koju su izgradili bile su tzv. protulavinske nadstrešnice. Međutim 8. ožujka 1916. godine u jedan popodne, dogodila se tragedija. Lavina mokrog i teškog snijega sjurila se prema prijevoju s južnih obronaka Mojstrovke i Robičje, snažno udarivši u protulavinske nadstrešnice razbijajući ih i nastavljajući preko naselja ruskih zarobljenika, uništavajući sve pred sobom. Službeni podaci navode da je broj poginulih između 200-300 ruskih zarobljenika i asutro-ugarskih stražara, a lokalno stanovništvo kaže da ih je bilo više, oko 600.
U spomen na sve žrtve gradnje ceste, zarobljenici su tijekom izgradnje ceste izgradili Rusku kapelicu na 8. serpentini, a austrijski časnici podigli su drveni križ nazvan Ruski križ.
Dio ceste od Kranjske gore do projevoja Vršič 2006. godine nazvan je Ruska cesta.
 |
| Ruska kapelica |
 |
| Ruska kapelica |
Cesta se preko 24 serpentine penje od Kranjske gore (810 m) do Vršiča (1611 m) i potom preko 26 serpentina spušta na drugu stranu u Log u dolini Trente (620 m). Dužine je 24 kilometra.
Vršič je danas sa svojim lijepim vidikovcima, planinarskim stazama i dobrom ugostiteljskom ponudom zanimljivo turističko odredište za mnoge turiste iz Slovenije ali i cijeloga svijeta. U blizini su planinarski domovi: Erjavčeva koča (1515 m), Tičarjev dom (1620 m), Koča na gozdu (1226 m) i Poštarska koča (1725 m). Od svibnja do listopada možete doći autom ili biciklom, a od lipnja do rujna i autobusom iz Kranjske gore. U zimskim mjesecima cesta je zatvorena radi opasnosti od lavina te je pristup autom moguć samo do Koče na gozdu.
