09/08/2022

Flora (i malo faune) Logarske doline

Logarska dolina i obronci diče se raznolikošću planinskog cvijeća, među kojima ima dosta rijetkih ili čak ugroženih vrsta. Na Okrešlju, botaničkoj oazi, i drugdje u parku možete se diviti prelijepom cijeću, među kojima je i Gospina papučica (Cypripedium calceolus, Lepi čeveljc), jedna od najsporije rastućih biljaka na svijetu. Tu su još i Kranjski ljiljan, Planinski jaglac ( Primula auricula, Avrikelj), Zoisov zvončić (Campanula zoysii) koji je slovenska endemična vrsta, kao i slovenska orhideja Kamniška murka (Nigritella lithopolitanica). Da ne zaboravimo Encijan (Gentiana), te, naravno, jedan od naslavnijih alpskih cvjetova, Planiku (Leontopodium alpinum) koja je prva zaštićena biljka u Sloveniji. 

























03/08/2022

Logarska dolina


Istražujući Savinjsku regiju stigli smo do jedne od najljepših alpskih ledenjačkih dolina u Europi, Logarske doline. 

Očarao nas je i sam ulaz u dolinu, bajkovita vijugava cesta usred livada i moćne Logarske lipe, s pogledom na strme zidove 2000-metarskih  Kamniško-Savinjskih Alpa. Dolina duga 7 km, koja je zbog brojnih prirodnih ljepota zaštićena kao krajobrazni park, je pravi raj za ljubitelje planinarenja u netaknutoj prirodi, te skriva nebrojene prirodne atrakcije. 

Glavna znamenitost je slap Rinka koji se nalazi na samom kraju Logarske doline. To je jedan od najljepših i najviših slapova u Sloveniji. Visok je 90 m, a u neposrednoj blizini nalazi se zalogajnica  Orlovo gnijezdo, popularna turistička destinacija. Zašto je dobila takvo ime bit će vam jasno kada pogledate fotografije. 

Logarsku dolinu smo posjetili nekoliko puta, u raznim godišnjim dobima, te joj se uvijek rado vraćamo. Slap Rinka je možda i najljepši zimi, kada je zamrznut, a led stvara neobične figure. 



Do Logarske doline možete stići sa raznih strana, ali ako vas put vodi preko Celja, pa kroz prekrasnu Savinjsku dolinu, doći ćete do mjesta Solčava. Tu se nalazi turistički info centar Rinka gdje se može iznajmiti bicikl za izlet u Logarsku dolinu (dan stane 20€), pogledati kakva zanimljiva izložba, kupiti domaće proizvode, pojesti specijalitet lokalne kuhinje, te dobiti sve potrebne informacije o Logarskoj dolini. 


Kroz dolinu prolazi prirodoslovno-etnološka staza. Njom, između ostalog, možete doći do drugog znamenitog slapa, slapa Palenka, slapa Sušice, Rastočkog slapa, kao i do izvora Črne. Naime, ispod slapa Rinka voda nakon nekoliko stotina metara ponire i izlazi na površinu u donjem dijelu Logarske doline kao izvor Črne ili drugi izvor rijeke Savinje. Ovdje teče preko tamne nepropusne gline, koja je ostatak ledenjačkog jezera, a po kojoj je dobio ime. 

U dolini se nalazi i Logarova lipa, najviše fotografirano zaštićeno slovensko drvo. Ona predstavlja veliku krajobraznu vrijednost, te je simbol vizure Logarske doline. Nalazi se s lijeve strane ceste, oko 300 metara prije farme u Logu. Visoka je 24 metra, a opseg debla ima oko 500 cm. 

Na ulazu u Krajobrazni park Logarska dolina plaća se jednokratna naknada (motocikl 5 €, automobil 7 €, kombi 8 €, autobus 25 €), od travnja do studenog. Naknadu ne plaćaju pješaci, biciklisti i vozači električnih vozila, u interesu promicanja lakših oblika mobilnosti i smanjivanja motornog prometa unutar Krajobraznog parka Logarska dolina.


Dođite i ne zaboravite fotoaparate!




27/07/2022

Žička kartuzija

 

U općini Slovenske Konjice, u blizini sela Žiče, nalazi se Žička kartuzija, bivši samostan kartuzijanskog reda. Samostan je dobio ime po tzv. "bijelim redovnicima" koji su ime dobili po karakterističnim dugim bijelim haljama koje su nosili. Samostan je između 1160. i 1165. sagradio štajerski pogranični grof Otakar III. Traunga, koji je rado posjećivao Slovenske Konjice. Naredio je izgradnju rezidencije za kartuzijance u zabačenoj Dolini svetog Ivana Krstitelja.





Razni izvori i sačuvane ruševine dokazuju da je Žička kartuzija klasičan primjer kartuzijanske arhitekture od samih početaka ovog reda. U Žičkoj kartuziji građevine su raspoređene prema obliku krajolika i arhitektonski prilagođene samom terenu. Gornji samostan sastojao se od ćelija za redovnike te velikog i malog križnog hodnika u kojem su bili zajednički prostori (kuhinja, knjižnica, blagovaonica...). Redovnici su živjeli po strogim vjerskim propisima, odnosno svakodnevnoj molitvi i radu. Donji bratovski samostan činile su ćelije za braću laike, koje su također bile povezane križnim hodnikom.



U prvim godinama kartuzijanstvo je teško spajalo kraj s krajem, pa se tako tek u 13. stoljeću razvija i doživljava svoj prvi procvat. Najveći procvat Žička kartuzija doživljava u vrijeme jedne od najvećih katastrofa u povijesti Katoličke crkve, naime u razdoblju kada su kršćane vodili dvojica papa; jedan iz Rima, a drugi iz Avignona.

Žička kartuzija održavala je bliske veze s ostalim samostanima ovoga reda u Europi, a posebno su međusobno bili povezani slovenski kartuzijanci. U vrijeme gladi, bolesti i rata kartuzijance je duhovno spajala zajednička molitva.


U 15. stoljeću slijedi novo razdoblje procvata, ali se kartuzija ubrzo suoćava sa problemima poput turskih prodora i seljačkih buna. Turci su u više navrata napadali okolicu Žičke kartuzije, a 1531. su  ubili priora i nekoliko redovnika. Sredinom 16. stoljeća Žička je kartuzija bila gotovo prazna, jer se sve manje ljudi odlučivalo za pristup kartuzijancima.

Kartuzijanci nisu širili vjeru među ljudima samo govornom, već i pisanom riječju. Kartuzijanci su bili vješti u poznavanju raznih jezika i pisama, osobito u području teologije i astronomije. Samostanska knjižica sadržavala je više od 2000 rukom pisanih knjiga. Danas poznajemo tek desetinu tih rukopisa. Sredinom 16. stoljeća nadvojvoda Karel II. Austrijanac je naredio da se knjige prebace u Graz.





Malo zanimljivosti iz života redovnika:

- konzumacija mesa četveronožaca bila je  zabranjena, 

- nedjeljom i blagdanima dok je je čitač čitao duhovne tekstove, bila je naređena šutnja. Kršenje propisane šutnje kažnjavalo se najčešće oduzimanjem obroka ili dnevne mjere vina

Danas je u Žičkoj kartuziji sačuvana obrambena kula sa zidom. Najveća je ruševina velika pravilna crkva sv. Ivana Krstitelja, po kojoj je cijela dolina dobila ime. Djelomično očuvani dijelovi su Otakarova kapela, podrumi, kuhinja i dio klaustra.







Tu je lončarski-slikarski atelje gdje se može vidjeti kako se oblikuju predmeti od gline. U biljnoj ljekarni se mogu kupiti razni domači proizvodi, kao i poludrago kamenje. 







Pred kartuzijom se nalazi obnovljeni vrt ljekovitog bilja, s replikom izvornog kamenog stola i klupe. U vrtu je zasađeno više od pedeset vrsta ljekovitog bilja, te šumarci graba, a vrt je okružen nasadom šipka. 


Oko cijele kartuzije vodi energetska staza. 

Žička kartuzija prožeta je nevjerojatnim energijama, (posebno su jake u vodi), koje blagotvorno djeluju na naše zdravlje i dobrobit.

Jedna od energetskih točaka je druga najjača energetska voda u Sloveniji. Vodu možete natočiti, najbolje u bocu, odmah popiti ili ponijeti kući.

Pokraj ulaza nalazi se i najstarija gostionica u Sloveniji, Gastuž (iz 1467. godine), koja u svojoj zbirci čuva srednjovjekovne kuharske recepte.

Žička kartuzija je danas turistička točka, mjesto za opuštanje i bijeg od gradske vreve, u njenom čarobnom ambijentu se održavaju koncerti, a subotom je to mjesto gdje se izgovara sudbonosno "DA"