Još jedna od cjelogodišnjih destinacija u Sloveniji je Velika planina. Smještena u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno od Kamnika ta pašnjačka visoravan površine od 5,8 četvornih kilometara otvara pogled u jedan sasvim drugi svijet, svijet pastira, lokalne kulinarike, prekrasne prirode, sportskih aktivnosti. Prosječna visina visoravni je 1500 metara, a najviši vrh Gradišče doseže visinu od 1666 metara.
Na Veliku planinu svakoga dana u godini, u razmaku od pola sata, vozi žičara čija je početna stanica u dolini Kamniške Bistrice, pored kampa Alpe. Gornja postaja nalazi se u Šimnovcu. Tu se možete okrijepiti u kafiću Skodla te put do vrha planine nastaviti pješke, za što ćete trebati nekih 30 minuta. U restoranu Zeleni Rob probajte lokalne specijalitete, a zatim po dobro označenoj stazi nastavite pješke i za nekih 15 minuta stići ćete do pastirskog naselja.
Ako vam se ne pješači, do vrha možete stići i gondolom i tijekom vožnje uživati u pogledu na nedirnutu prirodu i krave koje se na sve strane pasu.
Arheološki nalazi pokazuju da je na Velikoj planini čovjek prisutan još od prapovijesti, a pastiri su planinu naselili u srednjem vijeku. Najstarija pronađena pastirska koliba datira iz 16. stoljeća, te je po veličini i obliku gotovo identična sadašnjoj „Preskarovoj kolibi“ u kojoj se danas nalazi muzejska zbirka.
Pastirsko naselje na planini obuhvaća oko 140 koliba i prepoznatljivo je po tipičnoj arhitekturi, koja je simbol Velike planine. To je ujedno i najveće pastirsko naselje u Europi. Krovovi koliba prekriveni su karakterističnim smrekovim šindrama koje se spuštaju vrlo nisko. Na planini je posebno živo od lipnja, kada pastiri dovode svoja stada na pašu i ostaju tu sve do rujna. Obavezno kušajte domaći sir, kiselo mlijeko i heljdinu kašu, a u nekim kolibama možete i prenoćiti, baš poput poput pastira.
Još jedna od znamenitosti je i kapela Marije Snježne, koja stoji na brežuljku i malo je uzdignuta nad pastirskim naseljem. Prvotno je na tom mjestu stajala prije Drugog svjetskog rata. Na kraju rata spalili su je njemački vojnici, a obnovljena je 1988. godine, na inicijativu tadašnjih pastira. Posvećena je Mariji Snježnoj pa je 5. kolovoza poseban praznik za kapelu i cijelo pastirsko naselje.
U ljetnim mjesecima, tijekom pastirske sezone, svake nedjelje se održavaju mise, a tisuće posjetitelja svake godine na Badnjak prisustvuju ponoćki.
Na Velikoj planini nalazi se i stanište jednog od slovenskih endema - Kamniške murke (Nigritella lithopolitanica). Cvijet ljubičaste boje najčešće se nalazi na planini u lipnju. Prepoznatljiv je po lišću nalik travi i ljubičasto-ružičastim cvjetovima jajastog oblika. Nalazi se na crvenom popisu ugroženih biljaka kao rijetka vrsta.
Ako se u vrućim ljetnim mjesecima želite malo rashladiti na Velikoj planini posjetite špilju Velika Veternica. U njoj se i tijekom ljetnih mjeseci može pronaći snijeg. Ako pak želite doživjeti pravu snježnu bajku posjetite Veliku planinu preko zime, kada je otvoreno i skijalište.
U povratku sa Velike planine ne propustite pogledati izvor Kamniške Bistrice koji je udaljen samo par kilometara od kampa Alpe.
