Izvor rijeke Krke

Nakon posjete Žužemberku nastavili smo vožnju Suhom krajinom još cca 14 kilometara do sela Krka. Stigli smo do velike barokne crkve koja je bila prva hodočasnička crkva u Sloveniji. 

Crkva sv. Kozme i Damjana

Produžili smo samo par stotina metara, te stigli do parkinga koji se nalazi uz lijepi mali izvor potoka Poltarice. 

Izvor Poltarice

Potok, koji bismo mogli nazvati i rječicom, prva je pritoka rijeke Krke i protječe na nekoliko mjesta pod stijenama u podnožju strme pošumljene padine. 

Auto smo ostavili na parkiralištu, te dalje nastavili pješke do izvora zelene ljepotice, rijeke Krke, koju još zovu i rijeka ljubavi. Put vodi kroz selo Gradiček gdje se može vidjeti dio kulturne baštine - stari tradicionalni "kozolec" odnosno drvena građevina koja je služila za sušenje žita i trave. U blizini, nad selom Krka, nekada davno se uzdizao dvorac VrhKrka ali on je kroz stoljeća skoro u potpunosti uništen, te su danas od njega ostali tek skromni tragovi. 

Nakon kratke i ugodne šetnje stižemo do izvora Krke. 

Nad izvorom se nalazi ulaz u Kršku špilju koja je, na žalost, bila zatvorena za posjete. Krška špilja je suha izvorna špilja koja vraća podzemne vode samo tijekom duljih kiša odnosno poplava. Mještanima je pružala utočište u turbulentnim vremenima. Kako bi se omogućilo brže otjecanje podzemnih voda i riješio problem poplava u Radenskom polju, 1935. godine proširen je glavni ulaz. 

Iza ulaza je prostrana dvorana duga dobrih 200 metara i široka do 30 metara. Dvoranu upotpunjuje 30 metara dugo sifonsko jezero. Ukupna duljina istraženih tunela je 490 metara. 

Podzemni sustav rijeke Krke, koji se proteže sve do vrtača u Radenskom polju, nastanjen je raznolikom podzemnom faunom, koja je jedna od najbogatijih na svijetu s mnogim rijetkim vodenim vrstama. 

Špilja je otvorena od travnja do kraja listopada te ju je moguće pogledati u pratnji vodiča.

Žužemberk

Prateći zelenu ljepoticu rijeku Krku stižemo u srce Suhe krajine u Dolenjskoj regiji. Tu se, na obje njene obale, na križanju cesta Ivančna Gorica - Črnomelj i Novo mesto  te Trebnje - Dvor - Kočevje, smjestilo malo slikovito mjesto Žužemberk.

Taj kraj je bio naseljen još u davnoj prošlosti od strane Ilira i Kelta, a Rimljani su tu izgradili u to vrijeme vrlo značajnu Rimsku cestu. 

Postoje tri pretpostavke o tome kako je grad dobio ime. Prva kaže da se na obližnjem brdu koje se zvalo Einsenberg (današnja Zafara) kopala željezna ruda te su ga stoga preimenovali u Seinsenberg, a kasnije u Žužemberk.

Po drugoj grad je dobio ime po njemačkoj riječi "sousen" što znači šumiti, bučati, po šumljenju rijeke Krke preko prirodnih ledenjačkih slapova pod gradom.

I na kraju, moguće je da je ime nastalo od slovenske riječi zožen-breg koja je preoblikovana u Seisenberg te na kraju u Žužemberk.

Bogata povijest grada vidi se na svakom koraku. Prekrasan dvorac Žuženberk koji se uzdiže nad Krkom spominje se još godine 1000., koja je uklesana nad ulazom u četverokutnu romaničku kulu, uz koju je godine 1046. sagrađena kapela svetog Urha. Dvorac je bio tijekom povijesti puno puta dozidan, a najveće proširenje doživio je između 1526. i 1533. godine kada ga je od turskoga poreza dozidao nadbiskup Krištof Raubar. 1538. dvorac su kupili Jurij i Wolf Engelbelt Turjaški. Uz dvorac je tako povezano mnogo legendi i znanih imena. Tu se rodio zapovjednik i pobjednik Andrej pl. Auersperg i diplomat i ministar princ Janez Vajkard Auersperg, te je bio moćna tvrđava na obrambenoj liniji od širenja Osmanskog Carstva.

Pod dvorcem su nekada davno plivali poznati krški rakovi, specijalitet na Carskom dvoru u Beču, ali ih je na žalost u 19. stoljeću istrijebila kuga. 

Danas nas dvorac vabi na slikarske ili fotografske avanture. 

U toj prostoriji su se nekad stvarale prelijepe haljine 

Općina Žužemberk jedina je u Sloveniji koja na svom grbu ima risa. Zbog toga ris u Suhoj krajini ima poseban značaj, ne samo kao prirodna već i kao kulturna baština.

Na žalost ta prekrasna životinja je u Sloveniji i Hrvatskoj pred izumiranjem te se od 2017. godine provodi projekt "Spašavanje risa u DInaridima i jugoistočnim Alpama pred izumiranjem". U sklopu tog projekta postavljena je edukacijska izložba u dvorcu sa ciljem da informira i osvijesti javnost o tom problemu.

Osim samog dvorca u okolici ima još znamenitosti koje je vrijedno pogledati. U mjestu se nalazi fontana od lijevanog željeza sa četiri odlijevne cijevi u obliku zmijskih glava. U blizini je i crkva svetog Nikolaja iz 13. stoljeća sa freskama majstora Janeza Ljubljanskega. Zatim su tu i Lehnjakovi slapovi, pravo malo umjetničko djelo prirode.

Nad mjestom se uzdiže barokna crkva sv. Mohorja i Fortunata, s 35-registarskim baroknim orguljama, dva oltara… 

Na susjednom brdu Cvibelj nalazi se najveća partizanska grobnica u Sloveniji. 

Na uspravnim pločama ugravirana su imena 1150 poginulih partizana, aktivista OF-a, interniraca, kao i pripadnika međunarodnih postrojbi koje su bile dio Slovenske narodnooslobodilačke vojske. Moćno spomen obilježje, postavljeno u spomen na žrtve slobode, dominira cijelom gornjom dolinom Krke.